Kad su u pitanju prvi koraci vezani za čitanje, savjeta je mnogo – neki su kvalitetni i vrijedi ih se pridržavati, no tu su i oni koji “ne drže vodu”, ali o njima se i dalje govori. Takvi mitovi o čitanju mogu omesti napredak djetetovih vještina čitanja.

Mitovi o čitanju koji su samo – mitovi

Kako bismo savjetima olakšali prve čitalačke korake i razvoj vještina kod djeteta, u nastavku donosimo nekoliko mitova o čitanju na koje se, kao roditelji ili učitelji, ne biste trebali obazirati. Stručnjaci se slažu kako je stvarnost drugačija pa ovakve mitove o čitanju treba zaobilaziti.

Što dijete brže čita, to je bolje u čitanju – mnogi pretpostavljaju da je dijete sjajan čitač ako s lakoćom i brzo prolazi kroz knjigu. Međutim, brzina nije povezana s kvalitetom čitanja pa se može dogoditi da ne razumiju tekst. Dijete treba ohrabriti da kritički razmišlja o tekst, umjesto da se fokusira na brzinu čitanja. Ako ima problem s razumijevanjem pojedinih priča, važno je s njim poraditi na komprehenziji povezanoj s čitanjem.

Čitanje djeci dolazi prirodno – u jednom smo članku pisali kako čitanje nije prirodan proces, za razliku od govorenja. Mitovi o čitanju uključuju i onaj da ono djeci dolazi prirodno, no desetljeća istraživanja pokazala su da je čitanje mnogo teže nego što to ljudi misle. Ono je proizvod dešifriranja i razumijevanja te je važno razviti fonemsku osvještenost koja ovisi o razvoju fonetskih vještina, odnosno znaju li djeca povezati glasove sa slovima. Saznanje da su riječi sastavljene od manjih, apstraktnih glasovnih jedinica ne dolazi prirodnim putem, što znači da djeci ne dolazi prirodno.

Naučiti čitati zahtijeva veliki trud djece, ali i roditelja i učitelja. Stvar na koju se treba usredotočiti kod čitanja je zabava prilikom čitanja, kako bi dijete užitak povezivalo s knjigama. Lako je reći “vježbom do savršenstva”, no u slučaju čitanja vježbanjem i redovitim čitanjem uistinu se postaje sve bolji i bolji. Dopustite djetetu da samo bira slikovnice i poglavlja u knjigama koje žele čitati, a to će ih potaknuti da biraju kakve tipove knjiga najviše vole.

Ako dijete ima problema s čitanjem, treba mu samo više vremena – neka djeca trebaju više potpore. Ako ste zabrinuti oko razvitka djetetovih vještina čitanja, dobra je ideja razgovarati sa stručnjakom – učiteljem, logopedom ili nekim drugim profesionalcem, a ne sve “prepustiti” vremenu. Da je djetetu koje ima poteškoća treba više vremena samo jedan od mitova o čitanju, dokazuju i riječi stručnjaka koji kažu kako se problemi ponekad znaju ukazati tek u nižim razredima osnovne škole, oko trećeg razreda. Tada, naime, djeca kreću s izazovnijim tekstovima i počinju raditi na detaljnijem razumijevanju teksta, odnosno izvlači se značenje iz riječi. Ako primijetite da se dijete bori s razumijevanjem teksta, razgovarajte s učiteljem o tome kako biste mu mogli pružiti dodatnu podršku.

Pismenost je samo čitanje i razumijevanje riječi – razvoj čitalačkih vještina kreće već sa slikovnicama, s razumijevanjem i dekodiranjem slika ili ilustracija, a ne tek s čitanjem. Zatim slijedi čitanje riječi, a učenje čitanja nastavlja se prepričavanjem priča koje pokazuje koliko dijete dobro razumije pročitano. Uz to, stručnjaci kažu kako djeca mogu početi sastavljati riječi i prije nego što potpuno shvate odnos slova i glasa pa mitovi o čitanju o tome da pismenost uključuje samo čitanje i razumijevanje riječi, sasvim su pogrešni.

Moje je dijete premalo da bi naučilo čitati – djeca mogu napraviti prve čitalačke korake i prvo nego što započnu svoje formalno obrazovanje. U stvarnosti, bebe i mala djeca neprestano uče, već od najranije dobi. Svakog dana, i to mnogo prije nego što shvate da učenje nije uvijek zabavno. Njihove umove pokreće znatiželja o svijetu oko njih. Tako već s dvije godine djeca mogu naučiti razlikovati slova abecede i prepoznati svoje ime, kao i prepoznati da kombinacija slova predstavlja pojedino značenje.

Moje dijete mrzi čitanje – postoji niz stvari koje mogu izazvati odustajanje od čitanja kod djece, primjerice poteškoće s čitanjem ili strah od ismijavanja zbog čitalačkih preferencija vezanih za omiljene žanrove. Ako želite prevladati jedan od mitova o čitanju, odnosno pretpostavku da dijete mrzi čitanje, važno je pronaći uzrok. Postavite pitanje jesu li knjige za njega monotone ili možda prezahtjevne. Pogledajte u kojem dijelu knjige dijete odustaje i postaje frustrirano. Nakon što ste pronašli uzrok, lakše ćete riješiti problem.

Dopustite im da biraju knjige prema vlastitim interesima. Uz to, uključite čitanje u svakodnevicu te ga spojite s praktičnim aktivnostima. Primjerice, dijete vam može pomoći pratiti recept za pripremu omiljenog jela ili pri čitanju popisa namirnica za odlazak u trgovinu.

Izvor: Scholastic.com – 4 Common Myths About Reading
Reading Eggs – 5 Common Myths About Reading
Foto: Shutterstock