Kad djeca nauče čitati? Često ne prije 5. ili 6. godine, s dobrim razlogom!

Učenje čitanja je proces koji uključuje različite jezične vještine. To se događa s vremenom pa ne postoji konkretan odgovor na pitanje “Kad djeca počinju čitati?”. Za neke to znači da je dijete u stanju prepoznati riječ u tekstu, dok je za druge definicija čitanja mogućnost razumijevanja rečenica i cjelokupnog teksta. Odgovor na pitanje za dob kad djeca počinju čitati razlikuje se od djeteta do djeteta – jedni počinju u vrtićkoj ili predškolskoj dobi, a drugi u prvom razredu.

Djeca obično ne počnu čitati prije 5. ili 6. godine, a stručnjaci kažu kako iza tog stoji i dobar razlog. Istraživanja su, naime, pokazala da većina djece do te dobi još nije formirala određene neuronske veze koje im omogućuju dekodiranje slova na papiru te njihovo kombiniranje u riječi. Nekolicina djece zna čitati ranije, no najčešće nisu naučili kroz “izravne” upute, već samostalno. Najveći broj djece nauči čitati u dobi od šest ili sedam godina, a da bi učenje čitanja bilo uspješno, važno je da uživaju u cijelom procesu, u čemu pomaže poticanje na čitanje i druženje s knjigama.

Nema univerzalnog odgovora na pitanje “Kad djeca počinju čitati?”

Treba napomenuti kako djeca razvijaju vještine čitanja vlastitim tempom. Neka djeca uče ranije i brže od drugih. Dob kad djeca počinju čitati je individualna, no postoje neke opće “smjernice” kako izgleda u pojedinoj dobi. Tako s dvije godine počinju recitirati riječi iz omiljenih slikovnica i znaju odgovarati na jednostavna pitanja o onome što vide u knjigama. U dobi od tri i četiri godine djeca obično počnu prepoznavati približno polovicu slova abecede i uočavaju rimu među riječima. U predškolskoj dobi počinju spajati slova s glasovima, a neke riječi ,ogu prepoznavati po “izgledu”. Do drugog razreda, većina djece može izgovoriti riječi i čitati s razumijevanjem, a većina tu fazu smatra razdobljem kad djeca počinju čitati.

Treba, naravno, imati na umu da je svako dijete drugačije pa ne razvijaju sva djeca vještine čitanja istom brzinom. To što im možda treba duže vremena, ne znači da nisu na pravom putu da postanu dobri čitatelji, poručuju stručnjaci i dodaju da učenje čitanja može biti izazov za neku djecu. Međutim, to samo znači da im je potrebno dodatno vrijeme i podrška kako bi počeli čitati tečno i s razumijevanjem. Govoreći o problemima s čitanjem, razlozi su raznorsni. Nekima je teško razumjeti kako jezik funkcionira pa imaju problema s prepoznavanjem glasova u riječima ili spajanjem glasova sa slovima.

Predčitačke vještine kao temelj čitanja

U usvajanju vještina čitanja, djetetu mogu pomoći roditelji i odgajatelji. Tako čitanje treba postati navika jer djeca uče iz primjera, iz onoga što vide pa je svakodnevno čitanje važna rutina. Preporučuje se prije spavanja, no u kojem god dijelu dana zajedno primite knjigu u ruke, mališan će od toga imati samo benefite. Bitno je i razgovarati o stvarima koje vidite ili osjećate, a djeci postavljajte pitanja jer će tako razviti jezične vještine koje omogućuju da jednog dana budu bolji čitatelji.

Temelj čitanja su i predčitačke vještine o kojima je za Čitaj svojoj bebi pisala Lucija Šogorić, volonterka u Udruzi Ema koja stoji iza Centra za roditelje Klubko i studentica radnog i predškolskog odgoja. Piše kako je čitanje jedan od alata koji pomaže razviti predčitačke vještine, a one se mogu razvijati i kroz jezične igre. Igraju se prema unaprijed utvrđenim pravilima, a cilj im je širenje i istraživanje rječničkog fonda te svladavanje jezičnih pravila, piše Šogorić za Čitaj svojoj bebi. Iz knjige “Jezične igre za velike i male” prenosi i nekoliko odgojnih ciljeva koje jezične igre donose, poput razvoja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, poticanje samoizražavanja i kritičnosti, zadržavanje pažnje te razvoj kreativnosti. Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Tečno čitanje jedna su od najzahtjevnijih vještina

Ključ za čitanje je neizravno podučavanje čitanja. To uključuje upoznavanje djeteta s knjigama i radošću čitanja. U osnovi, važno je djetetu pokazati da su knjige važne i zabavne. Najbolji način kako postići je – čitanjem, i to već od prvih mjeseci. U čitanju mogu pomoći i knjige s abecedom kroz koje mala djeca uče prepoznavati slova pa tako mnogi već s tri godine znaju prepoznati svoje ime. Stručnjaci kažu kako mnogi todleri mogu prepoznavati znakove i loga, poput primjerice, lanaca brze prehrane. To je važan korak prema učenju čitanja jer pokazuje razumijevanje da riječ predstavlja stvari i ideje.

Naučiti tečno čitati jedna je od najizazovnijih, ali i najkorisnijih vještina koje će dijete naučiti. Uključuje niz procesa, a potrebno je vrijeme da se razvije jer mozak mora naučiti nove funkcije. Iako, kažu stručnjaci, djeca mogu dekodirati riječi koje pročitaju, to se ipak razlikuje od tečnosti čitanja. Ona se javlja kad dijete razvije znanje za točno, brzo i automatsko prepoznavanje riječi, što se najčešće događa u dobi od 7 ili 8 godina. Smatra se da dijete može tečno čitati onda kad njegov mozak može obavljati više zadataka odjednom – dekodirati riječi, razumjeti informaciju, povezati informaciju s postojećim znanjem, donijeti zaključke i prosuditi korisnost novostečenih informacija. Na posljetku, sve se svodi na vježbu, što je put da mali čitatelj postane tečan u čitanju.

Čitaj i ti!

Prijavi se na newsletter i među prvima saznaj novosti, zanimljivosti i savjete

Izvor: Understood.org – When do kids learn to read?
Babycenter.org – When and how can I teach my toddler to read?
Reading Eggs – What age should a child read fluently?
Foto: Shutterstock, Pexels