Kako čitanjem možete pomoći djeci u učenju stranog jezika?

Da učenje stranog jezika, u ovom slučaju engleskog, može biti zabavno, jednostavno i prirodno, potvrđuje Helen Doron škola za učenje engleskog jezika. Osnovana je s ciljem da djeci svake dobi pruži najbolje moguće uvjete za prirodno usvajanje engleskog jezika. Matea Uranjek iz Helen Doron za Čitaj svojoj bebi pojasnila je kako roditelji i odgajatelji čitanjem mogu djeci pomoći u učenju engleskog jezika. Na satu se priča isključivo na engleskom jeziku jer je cilj djeci pružiti savršeno okruženje za usvajanje engleskog jezika prirodnim putem. Aktivnosti na satu prilagođene su mogućnostima i interesima djece jer je glavni cilj da se djeca zabave i vole dolaziti. To je način na koji će najbolje usvojiti jezik.

Mnogo prije nego što nauči govoriti, dijete samo sluša zvukove i riječi iz svoje okoline. Slušanje tako postaje prva jezična aktivnost s kojom se djeca susreću. Slušanjem majčinog govora, pričanjem priča, čitanjem slikovnica i knjiga, dijete polako stvara vezu između glasova i značenja riječi. Ono uči kako se pojedina riječ treba izgovoriti i što ona označava. 

Slušanje kao prirodna metoda učenja jezika

Redovitim i ponavljanim slušanjem određenih priča, djetetu u podsvijest ulaze riječi, pojmovi, njihova značenja te se polako stvara djetetov prvi rječnik. Primjerice, ako mu se često čitaju priče vezane uz domaće životinje, dijete će s vremenom lako prepoznati koji glasovi znače koju životinju. S vremenom će početi izgovarati određene pojmove, čak i onda kada ne vidi knjigu i ne sluša čitanje. 

Time možemo zaključiti da materinji jezik djeca uče ponavljanim i učestalim slušanjem riječi i rečenica. Na tom principu ponavljanog slušanja, temelji se Helen Doron metoda učenja engleskog jezika. Takvo učenje stranog jezika potpuno je prirodno jer zapravo oponaša učenje materinjeg jezika. Kada bi dijete od malena u svom domu slušalo primjerice dva jezika, ono bi vremenom naučilo govoriti oba umjesto samo jedan jezik.

Kako bebe mogu učiti engleski jezik

Kada djeca krenu učiti engleski jezik u školi, prvo ga uče pisati, a tek onda govoriti. No taj princip učenja stranog jezika znatno je teži i nije nalik učenju materinjeg. Logično i prirodno čovjeku jest da prvo uči govoriti, dok pisati počinjemo tek sa šest ili sedam godina. Zato za učenje stranog jezika nikada nije prerano. Štoviše, što ranije dijete počne učiti metodom ponavljanog slušanja, brže će naučiti govoriti jezik i dugoročno će ga bolje pamtiti. 

Drugi razlog koji potvrđuje da djeca od najmlađe dobi mogu i trebaju učiti drugi jezik je razvoj našeg mozga. Naime, neki istraživači vjeruju kako je ljudski mozak prirodno stvoren za učenje stranog jezika tijekom djetinjstva i rane adolescencije. U tom periodu lijeva hemisfera mozga, vođena maturacijskim i iskustvenim silama, specijalizira se za učenje jezika. Pretpostavlja se da taj proces specijalizacije završava prije puberteta te da se nakon puberteta jezik ne uči putem neuralnih sustava specijaliziranih za jezik, već putem mehanizama zaduženih za učenje općenito.

Postoje čak i mnoga znanstvena istraživanja koja su pokazala da djeca puno brže i bolje usvajaju strani jezik od odraslih. Prema pisanju Paule Pedić iz Helen Doron, grupa znanstvenika tako je odlučila testirati koliko su kineski i koreanski doseljenici u SAD uspješno usvojili engleski jezik, s obzirom na dob dolaska u SAD i godine boravka u SAD-u. Rezultati su pokazali da, što su bili mlađi prilikom dolaska u SAD, to su bolje naučili engleski jezik. Istraživanje je pokazalo da su djeca uspješniji učenici stranog jezika od odraslih te da su doista sposobna dobro naučiti strani jezik ako ga dovoljno rano krenu učiti

Kako je rima povezana s pamćenjem?

Djeca i odrasli strane jezike uče na različite načine. Pri učenju stranog jezika kod djece, više su aktivirani dijelovi mozga koji kontroliraju nesvjesne akcije. Zbog toga se ponekad čini da djeca „pokupe“ strane riječi i fraze s lakoćom. Primjerice, kada slušate istu pjesmu nekoliko puta naučite ritam i riječi te pjesme, bez obzira na to sviđa li vam se ona ili ne. To je nesvjesno učenje koje se može usporediti s načinom na koji djeca uče jezike. Upravo ova metoda nesvjesnog učenja također je jedan od temelja Helen Doron metode učenja engleskog.

Zanimljivo je da se dobrobiti pjesmica za kognitivni razvoj protežu čak i na dijete koje je još u majčinom trbuhu. University of Florida News donosi kako je istraživanje sa Sveučilišta u Floridi pokazalo zanimljive zaključke. Istraživači su zamolili trudnice da recitiraju dječju pjesmicu svojoj bebi tri puta dnevno tijekom šest tjedana na početku trećeg tromjesečja (28. tjedan trudnoće). Istraživači su zatim testirali fetalno prepoznavanje iste pjesmice koju je izgovorio stranac u 34. tjednu. Prateći otkucaje srca fetusa, istraživači su otkrili da fetusi prepoznaju rimu, što ukazuje na moć rime u poticanju pamćenja i rasuđivanja u najranijoj dobi čovjekova postojanja – dok još nije ni rođen.

Kako je rima povezana s vještinom čitanja

Pozitivna korelacija između slušanja rimujućih pjesmica i vještine čitanja, otkrivena je još 1980-ih. Od tada, studija za studijom sugerira da dobri pjesnici postaju dobri čitači. Pjesmice za djecu obično su prvo djetetovo iskustvo s opismenjavanjem, izlažući ih fonetici i sastavnim dijelovima riječi

Tako primjerice djeca koja recitiraju frazu “cat in the hat on a mat” mogu otkriti da su “in”, “on”, “at” i slično, segmenti riječi koje uvijek koristimo uz druge riječi tj. imenice. Razumijevanje sastavnica i načina na koji funkcionira svaki pojedini jezik, na ovaj način pomaže djeci u lakom i logičnom učenju jezika, bez suhoparnog “štrebanja” gramatike i pravila koja mi odrasli uvijek učimo prije negoli znamo govoriti neki jezik. U Helen Doron školi uči se upravo na ovakav način. Kroz igru i zabavu, slušajući rime, fraze, riječi i zanimljive pjesmice, djeca kao spužve upijaju engleski jezik bez pukog učenja napamet. 

Zato je učenje stranog jezika čitanjem pjesmica i rima, način kojim djeca prirodno uče. Rastavljanje rimujućih fraza na manje riječi pomaže u razvijanju fonemske svijesti. Djeca koja to dobro rade vrlo vjerojatno će kasnije doživjeti lakši i brži uspjeh u čitanju. Zato možemo zaključiti da je slušanje rime itekako povezano sa stvaranjem dobrih predčitalačkih vještina, piše Learning Liftoff. 

Rima poboljšava sekvencijalno zaključivanje

Upravo zato je pri učenju stranog jezika kod djece važno koristiti rime u pjesmicama. Rime su zapravo obrasci koji pomažu djeci na lak način pamtiti strane pojmove, fraze i riječi. Osim što uči strani jezik, dijete ponavljanjem rime (primjerice “cat in the hat”) poboljšava i svoje vještine prisjećanja i pamćenja. Također, većina takvih rimujućih pjesmica su zapravo svojevrsne priče koje uvijek imaju svoj početak, sredinu i završetak. You Sience pojašnjava kako takva struktura pomaže u razumijevanju uzroka i posljedice, čime djeca usavršavaju svoje tzv. “sekvencijalno zaključivanje” (sequential reasoning). 

Sekvencijalno zaključivanje je sposobnost osobe da mentalno obradi i organizira informacije. Osoba s visokim vještinama sekvencijalnog zaključivanja može automatski primati veliku količinu informacija i istu tu količinu lakše organizirati i pohraniti u mozgu. Sekvencijalno zaključivanje pomaže u boljem logičkom zaključivanju, razvrstavanju i lakom dohvaćanju  informacija. Osobe s visokim vještinama ovakvog zaključivanja, često nemaju potrebu za zapisivanjem ideja jer posjeduju veliku sposobnost organiziranog i strukturiranog pamćenja.

Čitaj i ti!

Prijavi se na newsletter i među prvima saznaj novosti, zanimljivosti i savjete

Foto: Shutterstock, Helen Doron