Jučer je obilježen Međunarodni dan pismenosti kojeg je UNESCO proglasio još 1965., a obilježava se od 1967. godine. Ovogodišnja tema bila je “Transformacija prostora za opismenjavanje”, a želja i cilj je stvoriti prostor kojim će se osigurati kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje. Velik utjecaj na pismenost imala je i pandemija koronavirusa pa UNESCO navodi da se gotovo 24 milijuna učenika možda nikad neće vratiti formalnom obrazovanju, nakon prekida nastave koja se događala u pandemiji.

Prema Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, definicija pismenosti je višeznačna te se mijenja u skladu s informacijskim formama koje nameće razina tehnološkog i civilizacijskog društva. Pojam pismenosti mijenjao se onako kako su se širili kanali izvan tiskane riječi. Ipak, u užem smislu, kao i u svojim temeljima, pismenost sadržava sposobnost čitanja i pisanja.

Temelj pismenosti su sposobnosti čitanja i pisanja

Čitanje je, dakle, jedan od prvih koraka koji se poduzima u opismenjavanju djece, često i nesvjesno. Ono, naime započinje mnogo prije samostalnog čitanja ili pisanja prvih riječi. Uvod u opismenjavanje je čitanje od najranije dobi čiju važnost ističu brojni stručnjaci – od pedijatara i psihologa preko knjižničara pa do logopeda. Tako je pedijatrica Tereza Tičić naglasila da je preduvjet za računalnu pismenost, odnosno današnju opću kompjuterizaciju bilo čitanje. Liječnica ističe da kao da smo zaboravili da je preduvjet za snalaženje u virtualnom svijetu upravo čitanje, odnosno osoba koja nas je u to uvela morala je znati – čitati. Pedijatrica kaže kako se vještina čitanja usvaja od najranije dobi, čak već u trudnoći. Naime, kaže kako su istraživanja pokazala da je dijete sposobno prepoznati priču koja mu se čitala i tijekom trudnoće pa je čitanje nužno za razvoj jezika i pismenosti.

I Ivana Habuš Kraljević iz Centra za roditelje Klubko istaknula je da se čitanjem od malena ne stvaraju samo budući čitači, nego ono donosi i mnoge druge mogućnosti povezane s izražavanjem, zamišljanjem, osmišljavanjem, igranjem, suosjećanjem i suživotom.

Velika uloga roditelja

Pismenost je temelj učenja pa stručnjaci kažu kako je dijete pismeno onda kad može samopouzdano koristiti jezik, uključujući čitanje, govorenje i pisanje. Opismenjavanje počinje u ranoj dobi, još prije polaska u vrtić ili školu, a nastavlja se kroz formalno obrazovanje. Roditelji tu imaju bitnu ulogu i najveći su utjecaj te trebaju djecu ohrabrivati da uživaju u aktivnostima vezanima za čitanje i pisanje.

Kad su u pitanju govor i slušanje, stručnjaci ističu da roditelji mogu pomoći u razvijanju navedenih vještina i to na nekoliko načina. Važno je poticati razgovor s mališanima i odvojiti vrijeme za slušanje djetetovih priča i dogodovština, bez prekidanja, ispravljanja ili osuđivanja. Savjetuje se i uključiti dijete u obiteljske rasprave, kao i objasniti mu bonton povezan s razgovorom. Primjerice, istaknuti da nije pristojno upadati u riječ i kada koristiti titule poput “gospodine” ili “gospođo”.

Roditelji mogu pomoći i u razvoju čitalačkih vještina. Najvažnije je biti primjer djetetu pa se preporučuje svakodnevno čitanje knjiga, novina i magazina. Dječje čitanje treba potaknuti i tako da im se ukaže da u knjigama i časopisima mogu pronaći zanimljive informacije, ali i kroz razne igre. Savjet stručnjaka je okružiti se knjigama koje su prikladne djetetovom uzrastu kako biste potaknuli znatiželju i interes za čitanjem. Posljednje, ali ne i manje važno – čitajte zajedno. Dragocjeno vrijeme koje provodite skupa brzo će postati omiljena aktivnost, a donijet će i brojne benefite za razvoj djetetovih čitalačkih vještina.

Stručnjaci kažu kako roditelji djeci mogu pomoći i u razvijanju vještina pisanja, i to najviše svojim primjerom. Neka dijete vidi kako pišete iz različitih razloga – čestitke, namirnice za trgovinu, pisma, ispunjavate formulare… Važno je da shvati kako je pisanje dio svakodnevice. Također, opremite ga i “vlastitim” priborom za pisanje, što uključuje olovke i papire pa zajedno možete pisati, primjerice, čestitke za posebne prigode. Možete ih ohrabriti da zapisuju svoje misli i vode svojevrsni dnevnik.

Interes za pisanim sadržajem gradi se primjerom

O interesu za pisanu riječ, govorile su i logopedinje iz logopedskog centra Govorni Oblačić, Ana Pleše i Martina Labaš Batković, koje su za Tvornicu snova rekle kako se zanimanje za pisanim sadržajem i čitanjem gradi primjerom od rođenja. Od najranije se dobi djeca susreću s čitanjem kroz slikovnice, ali i razne aktivnosti u kojima mogu vidjeti roditelje kako čitaju knjige, časopise i letke.

– Djeca najčešće spontano pokazuju interes za pisanu riječ. Ako se djetetu ponudi aktivnost koja uključuje nešto više od njegovog interesa, dijete će radije sudjelovati u toj aktivnosti (kao što smo ranije navele, ako je dijete zainteresirano za vozila, valja mu ponuditi slikovnicu o vozilima). Djeca vole provoditi vrijeme u zajedničkim aktivnostima s roditeljima pa je važno, od najranije dobi, odvojiti vrijeme za zajedničku aktivnost čitanja – naglasile su logopedinje za Tvornicu snova.

Izvor: Better Health Channel – Children and Literacy
Foto: Shutterstock