Prvi tjedan u listopadu u znaku je djece – još od 1953. obilježava se Dječji tjedan, a ove je godine tema igra. Kroz desetljeća istraživanja potvrđeno je da igra ima pozitivne utjecaje na djetetov emocionalni, društveni, fizički i kognitivni razvoj. Znanstvenici se tako slažu da igra može razviti i rane vještine pismenosti kod djece pa je čitanje kroz igru preporuka mnogih stručnjaka.

Dječji tjedan ove godine naglasak stavlja na igru na otvorenom, no svakako se potiče općenito djetetovo pravo na igru. Pravo je zajamčeno i člankom 31 UN-ove Konvencije o pravima djeteta, prema kojem svako dijete ima pravo na igru. Sunčane jesenske dane možete iskoristiti za aktivnosti na otvorenom, posebno za igre iz djetinjstva koje će u odraslima probuditi nostalgiju, a klinci će u njima sigurno uživati. Osim takvih uzbudljivih igara, povodom Dječjeg tjedna, osvrnut ćemo se na povezanost čitanja i igre. Tako smo se prisjetili stručnog komentara o knjigama i igri, odnosno pronalasku najpoticajnijih igračaka, o čemu su za Čitaj svojoj bebi govorile i psihologinje iz Psidacte.

Jednostavni materijali znače najkreativnije igre

One su ranije istaknule kako najkreativnije igre nastaju upravo od najjednostavnijih materijala od kojih se može osmisliti beskonačno mnogo različitih priča.

– Primjerice, nakon što dijete posluša priču, ono nije bogatije samo za još jednu pročitanu knjigu, već se otvara mogućnost za poticanje razvoja u različitim razvojnim područjima. Dijete može pokušati prepričati priču, razumjeti i opisati likove, razvijati empatiju te razumijevanje za nove situacije s kojima se još nije susrelo, a u trenu kada želi nadograditi priču s drugim elementima, mora osmisliti kako će to napraviti. Dakle, u toj situaciji rješava probleme, uči se strpljivosti, nošenju s frustracijom i vještinama planiranja. Sve te vještine su važne za život, dakle takve priče rastu s djetetom – rekle su stručnjakinje iz Psidacte koje, uz važnost didaktičkih materijala, ističu i potrebu za knjigama i slikovnicama. One su, govore, najpoticajnije za dječji razvoj jer što je igračka pasivnija, dijete je aktivnije:

– Što je igračka jednostavnija i manje stvari radi sama po sebi, u većoj mjeri se razvija djetetova mašta, kreativnost, spoznaja, sposobnost rješavanja problema i ustrajnost. Prema tome, upravo neka knjiga ili slikovnica koja na policama u dućanu neće izgledati toliko zabavno i svestrano može biti najpoticajnija za djetetov razvoj.

Čitanje kroz igru razvija djetetov vokabular

Istraživanje objavljeno u Journal for the Education of Gifted Yoing Scientist pokazalo je da korištenje čitanje kroz igru i korištenje edukativnih igara pomaže u razvijanju vokabulara. Rezultati pokazuju poboljšanje vokabulara, kao i veće uzbuđenje kod učenika kad je u pitanju učenje nove lekcije u školi. Nadalje, istraživanje navodi kako edukativne igre pomažu u razumijevanju pročitanog teksta. Uz to, istraživanje objavljeno u lipnju prošle godine pokazalo je da će edukativne igre djecu potaknuti na učenje vokabulara te razviti njihov interes i angažiranost.

Učenje kroz igru počinje još u najranijim danima. U početku, djeca će gračke često stavljati u usta ili bacati, no to je njihov načina eksperimentiranja i upoznavanja karakteristika pojedinih stvari. Djeca od rođenja razvijaju jezične vještine kroz igru i interakciju. Uče nove riječi kada odrasli opisuju ono što vide, čuju i rade. Kad odrastu, već mogu imenovati igračke ili životinje te tako uče različite imenice, pridjeve i glagole (što ljudi ili životinje rade), kao i kako opisati pojedine stvari. Kroz igru, istražuju svijet oko sebe, a tu veliku ulogu imaju roditelji koji im u tome pomažu i tako obogaćuju njihov vokabular novim riječima. Odlični saveznici su i interaktivne slikovnice koje, ne samo da pomažu u učenju novih riječi, nego su i zabavne pa će dijete rado za njima posegnuti. Od velike su važnosti zabavne pjesmice koje ih upoznaju s ritmom pa se poboljšavaju vještine slušanja.

Igra koja je prikladna za svaku dječju dob je pjevanje pjesama. To je zabavan i interaktivan način za razvijanje lingvističkih, slušačkih i motoričkih vještina. Dijete je tako izloženo ponavljanju riječi i fraza, a melodiju možete ubaciti u ono što zajedno radite i tako “uglazbiti” aktivnosti, što će pomoći djetetu da razvije vokabular.

Djeca igranjem stvaraju osjećaj za svijet oko sebe. Postaje im jasnije kako konstruirati ideje o društvu i prirodi – ljudima, mjestima, objektima, životinjama i biljkama, iskustvima…

Uvijek možete isprobati i jezične igre

Lucija Šogorić iz Centra za roditelje “Klubko” za Čitaj svojoj bebi pisala je o predčitačkim vještinama i jezičnim igrama kojima se mogu razvijati predčitačke vještine. One se, pojasnila je, igraju prema unaprijed utvrđenim pravilima, a za cilj imaju širenje i istraživanje rječničkog fonda te intuitivno svladavanje jezičnih pravila. Jezične igre, kaže Šogorić, imaju i odgojne ciljeve. Prema Peti-Stanić i Velički u odgojne ciljeve pripadaju razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, poticanje samoizražavanja i krističnosti, oslobđanje djeteta za komunikaciju, zadržavanje pažnje te razvoj kreativnosti.

Prenosimo i primjere jezičnih igara koje je predložila Lucija Šogorić. Dolaze iz knjige “Jezične igre za velike i male” autorica Anite Peti-Stanić i Vlatke Velički, a olakšat će čitanje kroz igru i poboljšati vještine povezane s opismenjavanjem.

Zvučna igra pamćenja
Igru pripremamo zajedno s djecom tako da unaprijed pripremljene sitne predmete stavimo u kutijice, i tako da u po dvjema kutijicama bude isti sadržaj. Dakle, bit će dvije kutijice sa zvončićem, dvije s kamenčićem, dvije s rižom, dvije s kovanicama i dvije prazne. Kutijice pomiješamo.  
Zadatak je spojiti kutijice prema zvuku te sastaviti što više zvučnih parova. Možete se igrati i s više kutijica i s više različitih zvukova.
Sredstva: 10 istih kutijica ( npr. od kinder-jaja) , kamenčići, 2 zvončića, riža, kovanice
Jezični ciljevi: poticanje i osvještavanje slušne osjetljivosti
Spoznajni/odgojni ciljevi: vježba koncentracije
Dobna skupina: 3+

Na slovo, na slovo
S djecom odaberemo jedan glas/slovo abecede. Djeca dižu ruku govore riječi koje počinju tim glasom. Pritom djeca uče kako se pristojno javiti za riječ i slušati drugoga, a uz to vježbaju i zapamtiti riječ koju su smislili dok ne dođu na red. 
Nastavak igre može biti takav da djeca sjede za stolovima , svatko s papirom ispred sebe, tako da mogu, kad se izgovori neka riječ, nacrtati ono što je njome izrečeno.
Jezični ciljevi: prepoznavanje početnog glasa/slova, vježba koncentriranog slušanja
Spoznajno/odgojni ciljevi: vježba pamćenja
Dobna skupina: 4+

Priča iz vrećice
U vrećicu stavimo različite predmete i započinjemo pričati priču – npr. Jednoga dana dječak i djevojčica krenuli su šetati šumom. Pružamo vrećicu djetetu, ono izvlači jedan predmet i nastavlja pričati priču. Za svaki predmet je potrebno osmisliti rečenicu.
Ispričamo priču do kraja, a možemo ju i ponoviti, zapisati i pročitati, nacrtati, smisliti pjesmicu uz priču ili što drugo dijete želi.
Sredstva: vrećica, ključić, kamenčić, lutkica, češ, konac ili drugi maleni predmeti
Jezični ciljevi: govorno izražavanje
Spoznajni/odgojni ciljevi: poticanje i razvijanje mašte
Dobna skupina: 5+

Zapetljana užad
Na jednom kraju piše: dječak, djevojčica, pas 
Na drugom kraju piše: suknja, cipela, zubi
Kad djeca pronađu parove, koriste ih za oblikovanje kratkih rečenica, npr. Dječak ima cipele. Djevojčica ima suknju. Pas ima zube. Što su djeca starija, moguće je sastavljati sve kompliciranije rečenice.
Sredstva: crtež užadi s napisanim riječima ili nacrtanim pojmovima. Na krajeve užadi zapetljane napišu se riječi ili se na jednom kraju napiše riječ, a na drugom se nešto nacrta
Jezični ciljevi: vježbe čitanja i pisanja, bogaćenje rječnika
Spoznajni/odgojni ciljevi: vježba pažnje
Dobna skupina: 6+