Svjetlana Kolić-Vehovec u svojem radu ‘Razvoj fonološke svjesnosti i učenje čitanja: trogodišnje praćenje’, donosi definiciju fonološke svjesnosti, prema Blachmanu. Dakle, fonološka svjesnost je svjesnost fonoloških segmenata govora, segmenata koji su više-manje prezentirani abecednom ortografijom. Ona se, prema riječima stručnjaka, počinje razvijati od djetetove četvrte godine.

Zašto je fonološka svjesnost važna za djecu?

I dok je, s jedne strane, segmentiranje riječi u slogove za djecu lakši zadatak, istraživanja su pokazala da veće poteškoće imaju sa segmentiranjem riječu u glasove. Međutim, fonološka svjesnost važna je za djecu jer njezino usvajanje doprinosi i razvoju čitalačkih vještina. Kolić-Vehovec u svojem radu spominje i istraživanja koja potvrđuju kako učenje čitanja abecede pridonosi razvoju fonološke svjesnosti, baš kao što iskustvo čitanja potiče razvoj njezinih složenijih formi.

Prenosi i nekoliko istraživanja koja su utvrdila da djeca kod koje fonološka svjesnost nije razvijena, imaju tendenciju biti lošiji čitači.

Studije su potvrdile da se fonološka svjesnost može razvijati
direktnim poučavanjem, kao i da poticanje njezinog razvoja
prije polaska u prvi razred i na početku školovanja,
utječe na razvoj čitalačkih vještina.

Autorica rada provela je studiju u kojoj je longitudinalno pratila razvoje različitih aspekata fonološke svjesnosti i vještine čitanja od perioda prije polaska u školu do kraja trećeg razreda osnovne škole.

Rezultati istraživanja pokazali su da su djeca, koja su bili čitači prije škole, imala razvijeniju fonološku analizu i sintezu, za razliku od nečitača. Za fonološku svjesnost kaže kako je dobar pokazatelj točnosti i tečnosti čitanja.

Zaključuje i kako je razvoj osnovnih oblika fonološke svjesnosti
nužan za uspješno savladavanje početnog čitanja.

Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped za Adivu kaže kako se roditelji s pojmom fonološke svjesnosti prvi put susretnu za vrijeme djetetove predškolske dobi kada se ističe koliko je ona bitna za djetetove predvještine čitanja i pisanja.

U svojem je radu istaknula kako se svjesnost razvija prirodno, no mogu se dogoditi pojedine teškoće – primjerice, ako dijete ima poteškoće prilikom glasovne i slogovne analize i sinteze, moguće je očekivati i teškoće prilikom usvajanja čitalačkih vještina, pojašnjava logopedinja. Za Adivu dodaje i da se fonološka svjesnost može poticati zabavnim igrama i zadacima, a na kraju je najvažnije da dijete razvije tri elementa:

• zna prepoznati i proizvesti rimu
• zna razdvajati i spajati riječi na slogove
• zna razdvajati i spajati riječi na glasove

O fonološkoj svjesnosti na svojem blogu pisala je i logopedinja Martina Starčević Perica koja kaže kako fonološka svjesnost treba biti dobro razvijena prije polaska u školu.

U tom bi razdoblju, ističe stručnjakinja, dijete bi trebalo znati foneme stopiti u jednu riječ, ali i, s druge strane, samostalno rastaviti riječ na foneme. Kao primjer navodi riječi ‘auto’ i ‘krava’. Dijete bi, dakle, foneme u riječi A-U-T-O trebalo znati stopiti u riječ ‘auto’, kao i znati koja se slova nalaze u riječi ‘krava’. Ističe i da, ako dijete nije usvojilo navedena znanja, potrebno je vježbati, što je najbolje raditi kroz igru i zabavu.

Najjednostavnije, pojašnjava logopedinja Starčević Perica, krenuti s riječima od tri glasa, a zatim od četiri, da biste na kraju došli do složenijih riječi koje nije toliko jednostavno rastaviti na foneme.

Understood navodi kako djeca prije škole jezične igre potrebne za usvajanje fonološke svjesnosti najčešće uklope u dnevnu igru – kroz pjesme, rime i priče. Djeca često i sama osmišljavaju vlastite rime te počinju riječi razdvajati na slogove i glasove, što pokazuje kako pomalo usvajaju fonološku svjesnost.

Djeca najčešće, ističu stručnjaci, fonološku svjesnost usvoje prirodno, ali i dodaju da poteškoće vezane za njezino usvajanje mogu ukazivati na neke kasnije probleme pa je dobra ideja potražiti i pomoć profesionalaca.

Roditelji mogu imati veliku ulogu u razvijanju fonološke svjesnosti, i to kroz igru kod kuće, bez da se kod djece javi osjećaj da je riječ o kakvom ‘zadatku’. Naime, kroz dan mogu igrati različite jezične igre – čitati rimovane knjige, pjevati pjesme, ispitivati djecu što se rimuje s pojedinom riječi ili ih potaknuti da osmisle riječi koje počinju na isto slovo.

Izvori: Kolić-Vehovec, S.: Razvoj fonološke svjesnosti i učenje čitanja: Trogodišnje praćenje’, 2003.
Blachman, B. A. (2000): Phonological awareness u ‘Handbook of reading research’
Adiva.hr – Kada je potrebno razvijati fonološku svjesnost i što je fonološka svjesnost, mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped
Martinin blog – Kako dijete pripremiti za školu – razvoj fonološke svjesnosti
Understood.org – What is phonological awareness?
Foto: Unsplash, Shutterstock