Uloga knjižnice u poticanju rane pismenosti: Djeca koja se ranije učlane, više posuđuju, a i roditelji im više čitaju

Uvriježeno je mišljenje kod roditelja da se djeca rane dobi ne trebaju ili čak ni ne mogu učlaniti u knjižnicu. Često pitaju knjižničare mogu li se tek rođena djeca učlaniti u knjižnicu, a i što im knjižnica može ponuditi. Potrebno je širiti svijest u javnosti da je svaka narodna knjižnica namijenjena i bebama. Knjižnice su opremljene knjižničnom građom namijenjenom bebama i djeci rane dobi.

U svom fondu knjižnice imaju slikovnice za bebe poput taktilnih slikovnica s različitim teksturama, zvučnih slikovnica, pjesmica, slikovnica za poticanje govora i cjelokupnog razvoja djeteta. Nadalje, u knjižnici se mogu pronaći igračke, osobito didaktičke igračke, glazbeni CD-i ili priče na CD-ima, priručnici za roditelje. Mnoge knjižnice provode i razne programe za najmlađe i njihove roditelje poput pričaonica ili igraonica. Stoga potrebno je što ranije učlaniti dijete u knjižnicu kako bi se stekle navike dolaska u knjižnicu. Kod djece koja se rano učlane u knjižnicu postoji veća vjerojatnost da će ostati članovi knjižnice i kasnije. Upravo su istraživanja pokazala da djeca koja se ranije učlane u knjižnicu više posuđuju, a i roditelji im više čitaju pa je preporuka dijete što ranije učlaniti u lokalnu knjižnicu.

Programi za poticanje čitanja

Kako bi potaknuli roditelje da u što ranijoj dobi počnu čitati djeci te da ih što ranije učlane u knjižnice, knjižnice ili razne zaklade za poticanje čitanja provode programe upravo s tim ciljem. Britanski projekt “Bookstart” započeo se provoditi još 1992. s ciljem da se roditelje upozna s potrebom razvijanja rane pismenosti. Vodi ga nacionalna dobrotvorna organizacija Booktrust. Radi se o paketima koji se poklanjaju roditeljima s malom djecom, a sadrže slikovnice i materijale za roditelje s informacijama zašto je važno i kako čitati djeci od rođenja. Započeo je kao pilot projet 1992. u koji je bilo uključeno 300 djece. Istraživanja su pokazala da su djeca koja su bila uključena u Bookstart imala puno veću prednost u školi pred djecom koja nisu bila uključena Godine 2006. proširio se uz podršku britanske vlade u tri koraka. Djeca pakete primaju u prvoj godini, trećoj godini i prije polaska u školu. Danas postoje paketi na 28 različitih jezika te paketi za djecu s oštećenjem sluha i vida.

Slični projekti provode se s ciljem da se svakom djetetu već od najranije dobi pruži jednaka mogućnost za stvaranje temelja za stjecanje znanja tijekom cijelog života. U Japanu primjerice organizacija za poticanje čitanja proizvodi i prodaje pakete lokalnim vlastima koji se zatim dijele u knjižnicama ili pedijatrijskim ordinacijama. U Francuskoj se provodi nacionalni projekt “Premieres pages” kojeg financira Ministarstvo kulture i razne organizacije. Roditeljima se šalju pozivi da podignu startne pakete za poticanje čitanja u knjižnici, socijalnim centrima ili kod pedijatra.

U Njemačkoj zaklada za poticanje čitanja Stiftung Lesen provodi projekt “Lessestart” u tri koraka. Startni paketi se dobivaju u prvoj godini kod posjeta pedijatru, zatim, u trećoj godini u vrtiću koji ih upućuje da paket podignu u knjižnici i posljednji u šestoj godini, kada dijete krene u školu.

Projekti poticanja čitanja u Hrvatskoj

Neke lokalne sredine u Hrvatskoj provode slične projekte. Primjerice, Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” iz Koprivnice provodi “Knjige za bebe” od 1999. godine po uzoru na primjere inozemne prakse poput Bookstarta. Knjižnica je projekt osmislila u suradnji s Neonatološkim odjelom županijske opće bolnice s ciljem informiranja roditelja o važnosti čitanja naglas djeci, ali i šire zajednice na važnost stvaranja poticajnog okruženja za razvoj predčitačkih vještina.

Sanja Rešček Ramljak/Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica

Radi se o startnim paketima koji se sastoje od slikovnice, brošure za roditelje s uputama što i kako čitati djeci, pozivnice za besplatno učlanjenje u knjižnicu i male platnene torbice. Od početka provođenja projekta do sada podijeljeno je preko 17.200 slikovnica novorođenoj djeci i brošura o važnosti čitanja njihovim roditeljima. To je rezultiralo povećanim brojem korisnika u dobi od 0-3 godine u dječjim odjelima narodnih knjižnica ove županije koje organiziraju i programe za ovu dobnu skupinu korisnika.

Sanja Rešček Ramljak/Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica

U okviru ovog projekta snimljen je video u kojem stručnjaci, dr. sc. Anita Peti Stantić, dr. med. Zorica Valentić, ali i roditelji govore o važnosti čitanja, savjetuju kako čitati, iznose svoje iskustvo te nam i sama djeca pokazuju kakav užitak donosi čitanje slikovnica.

U Republici Hrvatskoj također uskoro kreće nacionalni program za poticanje čitanja djeci od najranije dobi. Radi se o programu “Rođeni za čitanje” koji se provodi po uzoru na talijanski projekt “Nati per leggere”. Projekt će se provoditi kao rezultat Nacionalne strategije za poticanje čitanja s ciljem razvijanja čitanja sa zadovoljstvom i razumijevanjem, a provodit će se od 2022. do 2027.

Ivana Guljašević Kuman/Rođeni za čitanje

Prvi korak je jačanje kapaciteta pedijatara u okviru kojeg će se provesti predavanja u svim sredinama u Republici Hrvatskoj. Svim pedijatrima dostavit će se slikovnice te će pedijatri, uz objašnjenje roditeljima zašto je važno čitati djeci te kako čitati, pokloniti slikovnicu svakom djetetu od šest mjeseci do sedme godine. Organizirat će se i konferencija na ovu temu za sve uključene pedijatre.

U drugom koraku provodit će se aktivnosti poticanja čitanja u suradnji s vrtićima i u trećem koraku u suradnji s knjižnicama. Ministarstvo kulture i medija već je odabralo četiri slikovnice u okviru Poziva za dostavu ponude za oblikovanje slikovnica namijenjenih djeci od šest mjeseci do sedam godina, a očekuje se da će dostava u pedijatrijske ambulante krenuti do ove jeseni, nakon edukacija.

Novim nacionalnim projektom značaj poticanja rane pismenosti postat će još vidljiviji u javnosti te će sva djeca u Hrvatskoj dobiti besplatne slikovnice kojima će se potaknuti čitanje u obitelji.