Marija Ott Franolić znanstvenica je, književna kritičarka i autorica. Posvećena je promicanju čitanja među djecom i odraslima, a već dugi niz godina vodi i razne programe za poticanje čitanja. Marija Ott Franolić u vrtiću čita slikovnice djeci i s njima vježba vokabular, izražavanje vlastitim riječima, slušanje i koncentraciju.

Na radionicama Marije Ott Franolić čitaju se i prepričavaju priče, traže značenja riječi, sinonimi i vježba slušati druge. Marija Ott Franolić smatra da je kod čitanja djeci najvažnije da djeca uvide koliko ono može biti ugodno, zanimljivo i poticajno, a zato je važno birati jako kvalitetne i dobi prilagođene sadržaje.

Istraživanja pokazuju da samo 15 minuta čitanja dnevno pridonosi cjelokupnom dječjem razvoju. Čitanje razvija dječju emocionalnost, njihove jezične i spoznajne sposobnosti. Izlaganje pričama poboljšava dječju koncentraciju, razbuktava im maštu i kreativnost, nadograđuje im vokabular, čini ih moralno osjetljivijima i socijalnijima, pogoduje njihovom kritičkom mišljenju, jača im samopouzdanje i istovremeno im omogućuje da sami sebe bolje razumiju. Za pojedince koji se na njega rano naviknu, čitanje je veliki užitak i ugodno provođenje slobodnog vremena – to su ljudi kojima nikad nije dosadno jer se u svakoj situaciji mogu okrenuti knjizi, bilo u redu u banci ili za vrijeme dugih olujnih popodneva.

Zašto društvu trebaju ljudi koji čitaju?

No čitanje ne donosi samo individualne radosti i užitke – koristi od njega su i društvene.

Poznata je uzrečica da djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle. Oni koji čitaju s lakoćom i razumijevanjem bolje će razumjeti svijet oko sebe, neće ponavljati naučene obrasce, bit će samostalniji i skloniji biranju, lakše će učiti strane jezike, veća je vjerojatnost da će nastaviti školovanje i biti skloniji cjeloživotnom obrazovanju.

Zbog svega toga čitanje je izravno povezano s gospodarskim rastom i razvojem. Neka istraživanja čak pokazuju da je razina čitateljske pismenosti bolji pokazatelj gospodarskog rasta od obrazovnih postignuća.

Ne možemo znati kakvo će biti društvo kad današnja djeca postanu odrasli ljudi. Nepoznato nam je u kojem će smjeru otići tehnologija, kakva će im zanimanja biti na raspolaganju i koji će biti njihovi prioriteti. No možemo pretpostaviti da će se mediji mijenjati ali komunikacija će ostati ista: ljudi će i dalje prenositi poruke u nadi da će ih netko čuti, razumjeti, i biti im sposoban odgovoriti. Da bismo s lakoćom razumjeli poruke i odgovarali na njih, moramo poznavati mnogo riječi i njihovih kombinacija, poželjno je da ih znamo koristiti kreativno i domišljato, kako bismo mogli obogatiti realnost koju svaki dan živimo. Život se sastoji od niza razdvojenih epizoda, a priče tim odvojenim događajima daju smisao.

U pričama djeca se suočavaju s temeljnim ljudskim vrijednostima i karakteristikama – upoznaju dobro i zlo, susreću se s radošću, tugom, osjećajem nagrade i gubitka, postaju svjesni kako žive i razmišljaju drugi ljudi – različiti od njih, a opet nekako slični. Priče djeci nude nove i nepoznate riječi, neočekivane načine mišljenja, pružaju im mogućnost da se lakše i bogatije izraze o vlastitim iskustvima. Dobre se priče pamte za cijeli život. Bilo da se priče događaju na svemirskim brodovima ili u šumama, književnost progovara o temama koje su nam svima bliske – o dobru i zlu, ljubavi i smrti, o izdaji i požrtvovnosti, hrabrosti i kukavičluku, o sebičnosti i dobroti.

Ako čitaš, živiš više života

U romanima, pjesmama, stripovima i pripovijetkama djeca će upoznati likove koji su drugačiji od njih i moći brinuti njihove brige, osjećati njihovu radost i tugu. Svatko od nas živi jedan život, prolazi jedno iskustvo, u određenom broju godina i na relativno skučenom geografskom području. Literatura nam omogućuje da putujemo kroz vrijeme i prostor, iako se nismo pomaknuli s mjesta, da upoznamo neke posve druge i drugačije ljude, da se unesemo u njihovu perspektivu i proživljavamo njihove živote. U demokratskom, multikulturnom društvu, važno je imati razumijevanja za različitost, jer svaki pojedinac svojim odlukama može utjecati na sudbine drugih.

Čitanje nam može pomoći da odgojimo kritične građane, širokih pogleda, ljude sposobne „misliti svojom glavom“, odvojiti lažne od pravih vijesti, važno od nevažnoga, ljude koji osjećaju empatiju prema drugačijima, uviđajući da smo kao pojedinci različiti, ali ljudskost nam je svima zajednička.

U vrijeme prevlasti digitalne tehnologije, pomičnih i često atraktivnih slika s većih ili manjih ekrana koje nas okružuju, dužni smo kod djece ojačati mogućnosti koncentracije i naučiti ih da uživaju u vremenu provedenom u tišini. To je vrijeme kreativnosti i razmišljanja. Važno je da djeca otpočetka knjige, priče i čitanje shvate kao sastavni dio života, jednako kao i digitalnu tehnologiju. Često se može čuti da današnja djeca ne čitaju jer previše gledaju u ekran – a cilj bi trebao biti da odgojimo ljude koji su sposobni za oboje. Djeci treba od najranije dobi ukazati na užitak koji donose čitanje i priče, treba se pobrinuti da im one budu dio rutine i svakodnevice – a za to je potreba priprema.

Čitanje je vrlo složena jezična aktivnost, nije nam urođena, za nju se mozak postepeno priprema od najranije dobi. Zato su važne tzv. predčitačke vještine koje će djeci kasnije olakšati samostalni pristup tekstu. To su razumijevanje smisla riječi i rečenica, rimovanje, imenovanje prvog i zadnjeg slova u riječi, slovkanje i upoznavanje s obilježjima teksta. Kako bi dijete sve to usvojilo usput i s lakoćom, djeci treba svaki dan čitati. Osim toga, roditelji mogu poduzeti niz sitnih stvari kako bi djeci olakšali prijelaz s govora na čitanje i pisanje.

U nastavku slijede praktične preporuke za poticanje čitanja od najranije dobi:

• Što više razgovarajte s djecom
• Čitajte im svaki dan barem 15 minuta
• Pokažite djeci kako se ophodi s knjigama, pustite ih neka sami vježbaju listati stranice
• Čitajte im knjige raznih formata i žanrova: klasične slikovnice s pričom, enciklopedije, stripove, zemljopisne karte, upute za sklapanje brodova….
• Pustite ih da oni vama „čitaju“ čak i ako to još ne znaju
• Napravite im nisku, malu policu na kojoj mogu držati svoje knjige i sami ih uzimati; napravite kutak za čitanje ili posebnu fotelju
• Nemojte čitati samo kad su djeca jako umorna, jer onda pasivno slušaju, postavite ih u aktivni odnos prema tekstu: postavljajte im pitanja, neka razmišljaju o pročitanome i pokušaju sebe staviti u situacije o kojima čitate
• Objašnjavajte im riječi koje ne razumiju, igrajte se riječima, rastavljajte ih na glasove i slogove, vježbajte rimu i sricanje, nabrajajte prvo ili posljednje slovo riječi
• Pojednostavite dijelove priče, izbacujte teške riječi ili nepotrebne dijelove – čitanje maloj djeci može se shvatiti kao prilagođavanje sadržaja s obzirom na dob i interes djeteta
• Vodite djecu što češće u knjižnicu, knjižaru, u kazalište, na sajam knjiga ili na pripovijedanje priča; kupujte im knjige, poklanjajte knjige drugoj djeci za rođendane
• Sami čitajte pred djecom, razgovarajte s njima o knjigama, upoznajte ih s pričama koje ste sami voljeli u djetinjstvu
• Birajte za djecu kvalitetne slikovnice, vizualno i sadržajno, nemojte birati samo didaktičke nego i one umjetnički vrijedne, kako biste od malenih nogu njegovali djetetov estetski odgoj; odaberite sadržaje koji se vama sviđaju kako biste na dijete prenijeli svoj entuzijazam za priču
• Pustite djecu da i sami biraju naslove. To će im dati osjećaj samostalnosti i uvažavanja – sigurno će s posebnim užitkom čitati ono što su si sami izabrali
• Ne brinite ako dijete stalno želi da mu se čitaju isti naslovi, pri svakom čitanju možete otkrivati nove detalje ili čari u priči, odvesti razgovor u drugom smjeru…
• Nakon čitanja potičite dijete da se kreativno izrazi o onome što je čulo – ovisno o dobi, neka nacrta crtež, napravi kolaž ili osmisli malu predstavu ili izložbu, snimi video…
• Pustite djecu da postavljaju pitanja i izražavaju se svojim riječima, neka smišljaju vlastiti kraj poznatih priča; neka vam samostalno ispričaju neku priču ili prepričaju neki doživljaj
• Iskoristite svakodnevne situacije za jezični napredak djeteta: kad hodate gradom, čitajte natpise na plakatima i reklamama, dok se vozite u automobilu ili čekate u redu igrajte se igara s pamćenjem ili izgovaranjem riječi na određeno slova, izmišljajte priče o predmetima ili stvarima koje vas okružuju
• Čitanje mora biti zabava i užitak, najviše čitaju djeca koja su motivirana, zato ih nemojte ucjenjivati ili prisiljavati na čitanje.

Želiš svojoj bebi početi čitati, ali još uvijek nisi sigurna s kojom knjigom krenuti?

Kako bi prvi susret s knjigom bio još posebniji, neka bebina prva knjiga bude ona pisana baš za nju! Možda neće odmah razumjeti riječi, ali će vrlo brzo na stranicama knjige prepoznati sebe, mamu i tatu.

Besplatno prelistaj personaliziranu priču „Kako sam došao na svijet“ i uvjeri se sama zašto mame ne uspijevaju zadržati suze dok ju čitaju.