Znate li što je ‘jaz od milijun riječi’? Povezan je sa svakodnevnim čitanjem djeci

Znamo kako je čitanje od najranije dobi važno za djetetov razvoj, no jeste li ikad razmišlljali kako u brojkama ‘izgleda’ razlika između djeteta koje je izloženo, odnosno djeteta koje nije izloženo knjigama?

Odgovor je – milijun riječi.

Ta je pojava nazvana tzv. ‘jaz od milijun riječi’, a prema Centru za istraživanje ranog djetinjstva iz države Ohio, pretpostavlja se da će, do kraja vrtićkog razdoblja, djeca koja nisu izložena čitanju i knjigama čuti milijun riječi manje.

Djeca kojoj roditelji čitaju na dnevnoj bazi, i to pet knjiga dnevno, doći će u vrtić čuvši oko 1,4 milijuna riječi više od djece kojoj roditelji nikad ne čitaju.

Spomenuto istraživanje pokazalo je različitu količinu riječi koju dijete čuje do pete godine, ovisno o tome koliko mu se čita:

  • dijete kojem se ne čita – 4662 riječi
  • čitanje 1-2 tjedno – 63 570 riječi
  • čitanje 3-5 tjedno – 169 520 riječi
  • čitanje svaki dan – 296 660 riječi
  • pet knjiga dnevno – 1 483 300 riječi

Istraživanja su pokazala da će djeca koja dnevno čitaju jednu knjigu čuti oko 290 tisuća riječi više do pete godine od djece koja ne čitaju redovito s roditeljima ili u vrtiću. To znači da čitanje samo jedne knjige dnevno čini veliku razliku na dječjem obrazovnom putu koji počinje čitanjem.

Koliko vremena dnevno treba izdvojiti za čitanje?

Ne postoji točno određena ‘minutaža’ koju biste svakog dana trebali provesti s djetetom čitajući. Sve ovisi o djetetovoj dobi i pozornosti koju prirodaje knjigama i čitanju. Treba iskoristiti maksimum od svakog ‘potencijalnog’ trenutka za čitanje. Ako primijetite da je dijete zainteresirano za priču, pustite ono što radite i ‘bacite’ se na čitanje zajedno s djetetom.

Međutim, nemojte djete tjerati da sjedi i sluša priče u trenucima kad mu nije do toga i kad je jasno da je potpuno nezainteresirano. Nemojte čitanje pretvoriti u bitku oko knjiga i čitanja.

Za početak, bit će dovoljno pet ili šest minuta čitanja, a minute kasnije možete produžiti, ovisno o djetetovoj zainteresiranosti.

Kako raste djetetova pozornost i kako razvija razne interese, tako vrijeme čitanja možete produžiti. U nekim trenucima budite spremni na to da će dijete željeti slušati onoliko priča koliko ćete mu dugo željeti čitati.

Prema riječima stručnjaka, dok je dijete vrtićke dobi, preporučuju se provesti barem dvadeset minuta u zajedničkom čitanju naglas. Kad krene u prvi razred, to vrijeme možete produžiti na pola sata, a onda kad počne samostalno čitati, budite i dalje prisutni. Slušajte dijete kako čita i angažirajte se u zajedničkom čitanju tako da svatko pročita jedan odlomak knjige. Kako dijete odrasta, tako raste i njegovo čitalačko samopouzdanje pa ga možete polako hrabriti i da počne stvarati mentalne slike onoga što čita i tako dodatno razvija kongitivne vještine.

Stručnjaci ističu da, što više djeca čitaju, to će, jasno je, brže razvijati čitalačke vještine.

Dodaju i da nije isto provede li dijete 20 minuta u čitanju knjige koja mu nije posve jasna i s čijim se sadržajem ‘bori’ ili čita knjigu s lakoćom. Ako je zainteresirano za radnju priče, treba ga potaknuti da čita i više od preporučenog vremena. Ipak, ne želite da se dijete umori, a čitalačka ‘izdržljivost’ gradi se s vremenom, odnosno tek će nakon određenog vremena može imati dužu koncentraciju i više vremena posvetiti knjizi.

Na to se nadovezuje i idealno vrijeme za čitanje. S obzirom na to da djeca još nisu potpuno razvila vještinu čitanja, ona zahtijeva više truda i energije.

Kad birate vrijeme za čitanje, birajte razdoblje kad dijete nije preumorno.

Također, orijentirajte se prema mjestima gdje dijete može čitati bez previše ometanja, poput televizije ili mobitela, čija pozadinska buka može smetati mladom čitatelju.

Ako vi nemate vremena, ne znači da dijete ne može čitati. Dogovorite se da vam čita dok vozite, slažete rublje, pripremate ručak… Ako i zatreba pomoć s riječima, lako ćete uskočiti i pojasniti mu ono što ne razumije.

Koja je razlika između čitanja i razgovora?

Stručnjaci ističu da roditelji znaju postaviti pitanje: ‘Razgovaram s njim, nije li to dovoljno?’. Međutim, odgovor je – nije. Razlog iza toga je taj što je rječnik u knjigama napredniji i specifičniji u odnosu rječnika kojeg koristimo u razgovoru s todlerima.

Tako će, recimo, u knjizi o životinjama pronaći mnogo riječi koje se ne koriste u svakodnevnom govoru. Stručnjaci navode jedan primjer u kojem je djevojčica čitala knjigu o paucima. U njoj se susrela s riječima kao što su paučina, trbuh, čeljust, gusta šuma… Roditelji ističu kako se ne radi o riječima koje koriste u svakodnevnom govoru pa je zanimljivo kako je djevojčica zapamtila i takve ‘složenije’ riječi. Prisjećaju se situaciju u kojoj su vidjeli pauka na televiziji, a djevojčica je rekla: ‘Gle, mama, paučina!’. Upravo je to moć koju imaju knjige i čitanje.

Foto: Shutterstock
Izvor: Speech Blubs – Reading to Kids: The Milion-Word Gap