Ako ste u Rijeci ili okolici, možda vam je za oko (i uho) zapela Dječja kuća, kulturni centar usmjeren prema djeci i novim generacijama.

Otvoren je usred pandemije, što je bilo iznimno izazovno, a prvo što pobuđuje pozornost je lokacija na kojoj je Dječja kuća smještena. Kako nam je rekao Kristian Benić, iza kulturnog centra stoje četiri riječke ustanove – Gradska knjižnica Rijeka, Art-kino, Muzej moderne i suvremee umjetnosti i Gradsko kazalište lutaka Rijeka.

U kontekstu odluke Grada Rijeke da podučje bivše riječke tvornice cigareta, a kasnije motora, odnosno ljevaonice postane revitalizirano kroz sadržaje institucionalne kulture, razmatralo se što može postati jedna specifična ruševna zgrada unutar tog područja.

Specifičnost se, govori nam Benić, sastojala u činjenici da je građena jedina od crvene cigle, što joj je pružalo posebnu estetiku. Izabran je koncept ‘Dječje kuće’ kao svojevrsnog centra za kulturu za djecu i roditelje.

Dječja kuća, kao fizički objekt građena je od 2019. do 2021., kada je otvorena u ožujku, a proces je vodio Grad Rijeka. Od stare zgrade, pojašnjava Benić, nema puno jer se potpuno urušila, a arhitektonsko-građevinskim zahvatom sačuvan je plašt stare zgrade i nešto originalnih nosivih stupova.

Sve je drugo novo pa je danas stara sušara duhana mjesto atraktivne kino dvorane, dječje knjižnice, igraonice, radionica, roditeljskog bara…
U središtu je kreativnost u najširem smislu, igra i, svakako,
kultura čitanja od najranije dobi.

S Kristianom Benićem razgovarali smo o tome što Dječja kuća nudi, zadovoljstvu djece i roditelja te planovima za ovu godinu.

Što sve nudi Dječja kuća i kome je sve namijenjena? Kako funkcionira i tko se sve može pridružiti?
Kao centar kulture za djecu možemo reći da je Dječja kuća područje najotvorenije kulture u gradu – radi od 8 do 20 sati svakodnevno, tuđe neradno vrijeme je obično naše radno vrijeme.

Konceptualno se sastoji od potpuno slobodnog dijela koji podrazumijeva dolazak jednostavno zbog igre i zezanja do programiranih sadržaja najrazličitije vrste. Jedno kraj drugog tu su atraktivno kino s redovnim i edukacijskim filmskim programom za djecu i roditelje do dječjeg odjela Gradske knjižnice Rijeka s 30 000 knjiga.

Osim redovnog animacijskog i programskog rada tu su i velike manifestacije iza kojih stojimo, a to su Tjedan dobre dječje knjige, ljetni festival Tobogan i prosinačka Zimska priča iz Benčića. Sve su to sadržaji uglavnom za djecu do otprilike 13, 14 godina starosti te, svakako, često i roditelje.

Malo smo pomaknutiji od mainstreama pa tu ima svakakvih iznenađenja,
u rasponu od vrtlarskih zezanja do izrade video spotova.
Posebno smo ponosni na program za škole i vrtiće
koji se gotovo kreira prema gostujućoj skupini,
a naglasak je na igri.

Naglašavam opet da je ovo jedan specifičan hibrid u kojem se spajaju čitalačka, filmska, strip, igrajuća, kazališna kultura pa i obično ugostiteljstvo te tako nastaje nešto dosta drugačije. Ovo je zabavno neformalno obrazovanje, rekao bi nešto kao edutainment.   

Kakve su reakcije djece i roditelja na sadržaj i aktivnosti koje Dječja kuća donosi?
Mislim da nam je na Googleu ocjena 4,9 s desecima super komentara, sviđa mi se to jer se vidi i ostaje. Povećanje broja publike i sve češći dolasci u prostor negdašnje devastacije su najbolji primjer da se koncept sve više prima i da imamo vlastitu publiku.

To je svakako jedan proces – otvoreni smo usred pandemije kada su ujedno dječje aktivnosti bile među zabranjivanjima, trebalo je prvo prebroditi to razdoblje, potom prebroditi razdoblje razočaranja svih onih koji su imali potpuno druga očekivanja od Dječje kuće dok je nastajala (uglavnom neke ideje o hiper zabavnom parku i takvom obliku površne jednokratne animacije), a kroz sve to doista i pronaći neki svoj izražajni jezik i pristup.

Roditeljska populacija je izrazito kompleksna u očekivanjima,
a nastojimo prije svega djecu učiniti sretnom.

Kao što ste i spomenuli, Dječja kuća otvorena je usred pandemije – koliko je takav potez bio izazovan?
S obzirom na to da su dječje aktivnosti bile posebno zabranjivane, bilo je dosta nezgodno. Imperativ je bio prebroditi poteškoće pa su čak i manifestacije poput Tjedna dobre dječje knjige 2021. odrađene online.

Potom su došle propusnice koje isto nisu pomogle jer 50% roditelja ih nije imalo, to je kao da imate odrezane jednu nogu. Stvari postaju normalnije od ožujka 2022. godine i držimo se te linije… 

Kakve radionice vezane za čitanje i knjige nudite te kako je djecu uvesti u svijet čitanja?
Jedan od ključnih dijelova Dječje kuće je upravo Dječji odjel Gradske knjižnice Rijeka, suštinski dječja knjižnica posvećena čitanju iz znatiželje, zabave i slobodnog učenja. Mislim da u ovom potonjem leži ključ odgovora o pristupima.

Nema formata koje ne koristimo – od klišejiziranih – pričaoničkih i čitateljski klubova, blockbuster spektakla s poznatim ličnostima u svijetu čitanja
do sofisticiranih radionica posvećenih određenim aspektima čitalačke kulture.

Ponosni smo posebno na portal brickzine.hr kroz kojeg i puno pišemo o dječjim knjigama. Jasno je da je predškolska dob prije svega posvećena vizualnoj kulturi i pripovijedanju, a prave čitateljske aktivnosti počinju većini s osnovnom školom.

Naravno, i tu stvari za mnoge ne idu glatko pa se treba što više baviti programima svih vrsta koji olakšavaju čitanje onima koji imaju neku teškoću. Tu je jako puno budućih čitatelja. 

Kakve planove imate za 2023.?
Ova godina bi mogla biti jako interesantna – koncept Dječje kuće je uspostavljen, postoji živahan redovan rad, nema nekih bitnijih ograničenja… Nadam se da ćemo je prije svega voditi rutinski na način da svaki dan funkcionira dobro, da ekipa dolazi posuđivati knjige, igrati se, gledati filmove…

Najveći interes za programima je kod predškolske populacije,
a paralelno takve programe nije ni jednostavno raditi
na razvini kvalitete koju želimo.
Tu će biti noviteta.

Ipak, najviše nas vesele infrastrukturni procesi – Dječja kuća je cijelo vrijeme dio gradilišta, a kroz naredne mjesece trebali bi dobiti dovršenu cijelu stražnju dvorišnu stranu i trebala bi biti gotova glavna zgrada Gradske knjižnice što će cijelu zonu učiniti jako privlačnom i dinamičnijom u smislu kretanja građana.

Dječja kuća će se prilagoditi takvim promjenama.

Foto: Dječja kuća