Čitanje s djecom aktivnost je koju treba prakticirati već od najranijih dana. Neki stručnjaci kažu već u trudnoći, a s vremenom se preporučuju da djeca i čitanje gledaju kao na jednu od svakodnevnih aktivnosti, kao što je to, recimo, igra.

Dakle, preporučuje se da čitanje s djecom bude dio svakodnevice, a čak i onim danima kad vam se čini da ne stignete baš ništa od jurnjave za obvezama, postoje praktični načini kako ubaciti čitanje u raspored.

Naravno, treba imati na umu da za djecu čitanje može biti vrlo kompliciran proces pa će vam se možda ponekad činiti da čak i onda, kad ste sve napravili kako treba, čitanje s djecom ne ide onako kako ste zamislili.

Uz zabavne i smiješne momente, tu su i poteškoće prilikom čitanja s djecom, sasvim normalan dio procesa, a što još trebate znati o čitanju, donosimo u nastavku.

Djeca i čitanje: 8 stvari koje treba imati na umu

1. Učenje čitanja je kompleksno
Čitanje je složen proces. Uključuje mnogo vještina koje se trebaju razvijati u isto vrijeme.

Doktorica znanosti Marilyn Adams za Understood.org, specijalistica za kognitivne i edukacijske vještine, usporedila je operacije potrebne za vještine čitanja s vještinama potrebnima za rad, odnosno vožnju automobila:

• izgradnja automobila – razvijanje mehaničkih sustava za prepoznavanje riječi
• održavanje automobila – pojašnjavanje novih riječi, konstantno širenje vokabulara i poboljšanje tečnosti čitanja
• vožnja automobila – zahtijeva strategiju, motivaciju i svjesnost, baš kao i čitanje.

Automobili se izrađuju tako da se dijelovi zasebno sastavljaju, a zatim pričvršćuju zajedno. Adams je pojasnila:

– S druge strane, ono što je potrebno za razvijanje čitalačkih vještina ne možemo pojedinačno razvijati, a zatim spajati. Umjesto toga, svi dijelovi moraju rasti zajedno, jedan prema drugome i jedan iz drugog.

Konačni cilj čitanja je stvaranje značenja iz pročitanog teksta, a za postizanje tog cilja potrebno je ‘vozilo’ u dobrom, kvalitetnom stanju.

2. Čitanje treba podučavati imajući na umu krajnji cilj – ljubav prema čitanju
Prema pisanju Understood.org, najuspješniji učitelji uče djecu podučavati tako da imaju na umu krajnji cilj čitatelja, odnosno žele uvesti učenika u svijet knjiga i razviti u njemu ljubav prema čitanju.

U svojem svakodnevnom podučavanju uče ih uravnotežiti različite komponente čitanja – fonemsku i fonološku svijest, tečnost, vokabular i razumijevanje.

Najbolji su učitelji oni koji integriraju sve komponente, dok istovremeno njeguju i naglašavaju ljubav prema knjigama, riječima i pričama.

3. Djeca s poteškoćama u čitanju najviše problema imaju s izgovorom riječi
Poteškoće u dekodiranju i prepoznavanju riječi srž su većine poteškoća u čitanju.

Lošijim je čitateljima teško razumjeti da su glasovi u riječima povezani slovima i ‘uzorcima’ slova, što se zove abecedno načelo, odnosno pridavanje različitih simbola i slova različitim glasovima).

Lošiji čitatelji ne razumiju, odnosno često ne postižu abecedno načelo jer nisu razvili fonemsku svijest. To znači da nisu svjesni da se riječi sastoje od govornih zvukova ili fonema.

Kad prepoznavanje riječi ne ide automatski, tada čitanje nije tečno pa pati i razumijevanje pročitanog.

4. Od velikog je značaja i ono što nauče prije škole
Ono što djeca nauče prije polaska u školu uvelike je povezano s time koliko će im biti lako savladati čitanje u prvom razredu osnovne škole.

Tri čimbenika koja mogu utjecati na daljnji uspjeh i čitalačke vještine su:

• sposobnost prepoznavanja i imenovanja slova abecede
• opće znanje o knjigama – što je prednja, što stražnja strana, kako okretati stranice
• svijest o fonemima, odnosno glasovima u riječima

Tu se ističe važnost zajedničkog čitanja naglas koje gradi navedena znanja i vještine. Understood.org ističe kao je to najvažnija predčitalačka aktivnost koju roditelji trebaju provoditi kako bi djecu naučili čitati.

5. Učenje čitanja blisko je povezano s učenjem govorenja i slušanja
Obitelji trebaju razgovarati s najmlađim članovima kako bi im pomogli razviti vještine nužne za čitanje.

Primjerice, kada dijete kaže glagol ‘skuhati’, a stariji član obitelji postavi pitanje ‘Želiš li ručak?’, dijete gradi znanje o vokabularu, strukturi rečenice, sintaksi i općenito – svrsi komunikacije.

Pjevanje pjesmica i igre riječima također pomažu u prepoznavanju zvukova u riječima i razvijanju fonemske svijesti.

6. Ako im se ne pomogne, mali čitatelji i dalje će se ‘boriti’ sa slovima
Neka su istraživanja pokazala da ako djeca imaju poteškoće s čitanjem na kraju prvog razreda, slične će poteškoće pokazivati i u kasnijim fazama školovanja. Tako će tri četvrtine učenika koji slabo čitaju u trećem razredu i kasnije, čak tijekom srednjoškolskog školovanja, biti lošiji u čitanju.

To je razlog zašto je važno uspostaviti čvrste temelje za razvijanje čitalačkih vještina, čak i prije polaska u školu. Ti se temelji grade već od rođenja.

7. Uz pomoć, oni koji imaju problema s čitanjem mogu uspjeti
Programi prevencije i rane intervencije vezani za rješavanje čitalačkih problema mogu pomoći u 85 do 90 posto slučajeva, piše Understood.org.

Pojašnjavaju kako takvi programi kombiniraju poduku o fonemskoj i fonološkoj svjesti, pravopisu, tečnom čitanju i strategije za razumijevanje pročitanog.

Čak dvije trećine djece s poteškoćama u čitanju mogu postati prosječni, čak i natprosječni čitatelji ako se rano prepoznaju problemi koji ih muče i ako ih se poduči na odgovarajući način.

8. Učenje čitanja je timski rad
Roditelji, odgajatelji, učitelji i ostali članovi zajednice moraju prepoznati važnu ulogu koju mogu odigrati u procesu pomaganja djeci da nauče čitati.

Istraživanja su pokazala da ono što obitelji rade može napraviti veliku razliku, baš kao i trud učitelja te mnoge radionice namijenjene razvoju čitalačkih vještina.

Zajednička odgovornost odraslih je osigurati da svako dijete nauči čitati i riješi svoje eventualne poteškoće vezane za čitanje.

Foto: Shutterstock
Izvor: Understood.org – Top 10 things to know about reading