Što je dijaloško čitanje i kako ga provoditi prilikom čitanja s djecom?

Čitanje djeci, i to od što ranije dobi, gotovo pa je univerzalno prihvaćeno – potiču ga roditelji, odgajatelji, učitelji, o njegovoj važnosti pričaju psihijatri, pedagozi, pedijatri… Međutim, istraživanja su pokazala da čitanje naglas ima i veliku obrazovnu vrijednosti, a nije samo lijepa zajednička aktivnost prije spavanja ili za vrijeme popodnevnog odmora. Da bi bilo više od puke aktivnosti, važno je od čitanja napraviti – dijaloško čitanje.

Prema Katarini Aladrović Slovaček, dijaloško je čitanje oblik čitanja u kojem dijete sudjeluje u čitanju i tumačenog pročitanoga tako što ga se potiče na aktivnost. U radu “Dijaloško čitanje kao poticaj razvoja leksičke kompetencije u djece predškolske dobi” ističe kako je dijaloško čitanje odlično za djecu predškolske dobi jer potiče njihovu leksičku kompetenciju. Dakle, čitanje u kojem se dijete potiče na aktivnost dobro je za širenje vokabulara i stvaranje rječničke raznolikosti.

Dijaloško čitanje uključuje dijalog o pročitanome

Prema Jessici Sidler Folsom iz Centra za istraživanje u Iowi, dijaloško čitanje podrazumijeva da odrasla osoba i dijete vode dijalog o pročitanome, što uključuje pojašnjavanje novih riječi, razvijanje narativnih vještina, bolju verbalnu tečnost i stvaranje komponenti priče.

Sidler Folsom u svojem radu govori da, kad je dijaloško čitanje pravilno provedeno, ono može poboljšati nekoliko vještina kod djece vezanih za čitanje. To uključuje svijest o napisanom, razumijevanje te usmeno izražavanje. Znanstvenica ističe da se dijaloškim čitanjem oblikuje razmišljanje o pročitanome.

U radu “Dijaloško čitanje: razgovaranje o knjigama” istaknuto je kako postoje tri različite razine dijaloškog čitanja. Pojašnjava se kako tradicionalna primjena dijaloškog čitanja podrazumijeva čitanje jedne te iste knjiga više puta, a pitanja se mogu podijeliti na tri razine:

Prva razina podrazumijeva uvođenje novih riječi u postojeći rječnik pa se postavljaju osnovna pitanja pa osoba koja čita pita dijete pitanja poput “Kakvu nogu ima ova životinja?”. Od djeteta se očekuje konkretan odgovor na pitanje kako bi se proširio vokabular.

Pitanja u drugoj razini otvorenijeg su tipa i od djeteta se očekuje povratna informacija. Osoba koja čita može postaviti pitanje poput “Što se događa u ovom dijelu priče?” i tako dijete ohrabriti i potaknuti da kaže svoje zaključke iz teksta.

Na trećoj razini pitanja su kompliciranija pa se uvode novi koncepti, poput karakteristika dijelova priča. Osoba koja čita može postaviti pitanja poput “Kako se osjeća glavni lik?” ili pitanja poput “Kako bi se ti osjećao/la da se tebi dogodi ono što se dogodilo glavnom liku?”, čime se povezuje priča s događajima iz djetetova života.

Jednostavna i složena razina dijaloškog čitanja

Marija Bulj u svojem radu “Uloga slikovnice u razvoju govora djece predškolske dobi” pojašnjava dvije razine dijaloškog čitanja, jednostavnu i složenu, prema definiciji psihologinje i autorice Mire Čudine-Obradović. Jednostavna razina dijaloškog čitanja, prema Čudini-Obradović, uključuje postavljanje poticajnih pitanja kod kojih se izbjegavaju pitanja koja traže odgovor s “da” ili “ne”, zatim obogaćivanje i ponavljanje odgovora. Od roditelja se očekuje pomaganje, pohvala i hrabrenje, kao i uvažavanje djetetova zanimanje. Dijaloško čitanje treba biti obogaćeno radošću i šalama te izgledati poput igre jer će djeca tako lakše zavoljeti čitanje.

Marija Bulj u svojem radu donosi i drugu razinu, onu složeniju, koja prema psihologinji Miri Čudini-Obradović od djeteta zahtijeva postupno samostalno opisivanje slike, sadržaja priče, kao i složenije konstrukcije. Kod složenije razine treba postavljati pitanja slobodnijih odgovora te proširiti djetetov izričaj. Pritom se ne treba zaboraviti na šalu i vedrinu jer i na složenijoj razini čitanje treba biti poput igre.

Čitaj i ti!

Prijavi se na newsletter i među prvima saznaj novosti, zanimljivosti i savjete

Izvor: Dr. Jessica Sidler Foslom: “Dijaloško čitanje: razgovaranje o knjigama”, A New Vision for Literacy Research in Iowa, Iowa Reading Research Center
Mira Čudina-Obradović: Igrom do čitanja: Igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja u djece od 3. do 10. godine
Marija Bulj: Uloga slikovnice u razvoju govora djece predškolske dobi, Odsjek za odgojiteljski studij, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katarina Aladrović Slovaček: Dijaloško čitanje kao poticaj razvoja leksičke kompetencije u djece predškolske dobi
, Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup čitatelj i čitanje u digijtalno doba knjiga sažetaka
Foto: Pexels